UTVRĐEN NACRT ZAKONA O IZVLAŠTENJU (EKSPROPRIJACIJI) U skladu sa Zakonom o vlasničko-pravnim odnosima i Međunarodnom konvencijom o zaštiti ljudskih prava u dijelu koji se odnosi na pravo vlasništva i ograničenje tih prava Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, utvrdila Nacrt zakona o izvlaštenju. Pored rješenja koja su, nakon potvrđene svrsishodnosti u praksi, preuzeta iz prethodnog Zakona, novim se zakonskim aktom uvode i značajne novine kao rezultat promjena u vlasničkim odnosima. Na taj način ograničava se dosadašnja široka primjena ovog instituta pravdanog potrebama brze izgradnje. Nacrtom zakona uređuju se uvjeti, način i postupak izvlaštenja nekretnina za izgradnju objekata od javnog interesa, koja podrazumijeva oduzimanje ili ograničenje prava vlasništva nad nekretninama uz naknadu prema tržišnoj vrijednosti nekretnina. Nekretnina se može izvlastiti kada je to potrebno radi izgradnje prometne infrastrukture, privrednih, komunalnih, zdravstvenih, obrazovnih i objekata kulture, objekata odbrane, uprave i drugih objekata od javnog interesa, koji se utvrđuje na način propisan ovim zakonom. Odluku o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju objekta ili izvođenje radova (prometnica, dalekovoda, plinovoda, telekomunikacija, vodovodnih i drugih) na osnovu podnesenog prijedloga korisnika izvlaštenja, donosi Federalna i kantonalne vlade. Nekretnina se ne može izvlastiti u svrhu poljoprivredne proizvodnje. Postoje dvije vrste izvlaštenja - potpuno, kod kojeg dolazi do prijenosa vlasništva i nepotpuno koje se pojavljuje u dva oblika - ustanovljenje služnosti na zemljištu i zgradi i privremeno zauzimanje zemljišta. Za izvlaštenu nekretninu vlasniku pripada naknada u drugoj nekretnini, odnosno ako korisnik ne može osigurati takvu nekretninu, onda se ona isplaćuje u novcu u visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se ekspropriše. Ovim je napušten raniji princip tzv. “pravične naknade” u korist pune naknade, tj vrijednosti izražene u novcu koja se za određenu nekretninu može dobiti na tržištu. Značajnu novinu predstavlja i odredba po kojoj se, uz prijedlog za izvlaštenje, mora podnijeti i dokaz da je korisnik izvlaštenja prethodno sa vlasnikom nekretnine pokušao sporazumno riješiti pitanje vlasništva, čime se postupak izvlaštenja svodi samo na slučajeve kada nema sporazuma stranaka. U posebnom dijelu Nacrta zakona regulisano je izvlaštenje na područjima zahvaćenim elementarnim nepogodama većeg obima, pri čemu je propisano da će vrijeme i područja na kojima će se primjenjivati ove odredbe utvrđivati Vlada Federacije BiH. O PASIVNOJ PODBILANCI Agencija za privatizaciju u FBiH (APF) upoznala je Federalnu vladu s Centralnim registrom stvari, prava, potraživanja i obveza, odnosno stanju imovine poduzeća iz FBiH u drugim zemljama (pasivna podbilanca), sačinjen temeljem zahtjeva Ministarstva financija i trezora BiH. Obzirom na decentralizirani proces privatizacije u FBiH, Registar je sačinjen na temelju pokazatelja APF-a i kantonalnih agencija za privatizaciju. Ujedno, APF je, sukladno Pravilniku o pasivnoj podbilanci, utemeljila povjerenstva za dodatna istraživanja stvari i prava za poduzeća “Zrak Holding” i TMH Novi Travnik. Naime, pokazatelji o potraživanjima ovih poduzeća spram “Jugoimportu” (bivšim SDPR-om) iz Beograda i “Đuri Đakoviću” iz Slavonskog Broda, a čiji su izvor bivše Federalno ministarstvo obrane i Spoljnotrgovinska komora, bitno se razlikuju od onih iskazanih u pasivnoj podbilanci poduzeća koja su imala kontakte s “Jugoimportom”. Objedinjeni pokazatelji predstavljaju temelj na kojem bi predstavnici poduzeća i Vlade FBiH pristupili usuglašavanju obveza i potraživanja s beogradskim “Jugoimportom”. Oko 70 posto ovih potraživanja odnosi se na poduzeća iz nadležnosti APF-a. No, kako kantonalne agencije nisu kadrovski i financijski spremne na samostalno djelovanje, nameće se potreba za centraliziranjem poslova u svezi pasivne podbilance. Nakon rasprave, Federalna vlada usvojila je Zaključke kojima podupire Odluku Upravnog odbora APF-a o prijenosu sredstava iz pasivne podbilance na račun Agencije i traži od Vijeća minstara BiH, odnosno Ministarstva financija i trezora BiH, postupanje sukladno Odluci. Ujedno, Vlada FBiH od predsjedatelja Vijeća ministara BiH traži izdavanje Agenciji dokumenta kojim će potvrditi njezinu aktivnu legitimaciju u predstojećim aktivnostima u svezi pasivne podbilance. APF-u je Federalna vlada naložila intenziviraje aktivnosti radi identificiranja pasivne podbilance i utvrđivanja prioriteta. Agencija je obvezna žurno pripremiti i otpočeti pregovore o usuglašavanju i rješavanju potraživanja s Jugoimportom. U tim aktivnostima APF će koordinirati i problematiku pasivne podbilance kantonalnih agencija. Radi definiranja dinamike naplate potraživanja od Jugoimporta, bit će utemeljeno zasebno povjerenstvo Federalne vlade Federalna agencija je, također, zadužena sačiniti odluku o načinu raspoređivanja sredstava ostvarenih iz pasivne podbilance, te za takvu odluku pribaviti suglasnost Vlade FBiH. Vlada će, u cilju stvaranja preduvjeta za operativnije postupanje s pasivnom podbilancom, pokrenuti postupak za izmjene i dopune Zakona o početnoj bilanci stanja poduzeća i banaka, čime bi bio osiguran i zakonski osnov za utemeljenje Direkcije za upravljanje pasivnom podbilancom. IZMJENE ODLUKE O STOPAMA ODNOSNO Vlada je dala saglasnost na izmjenu zajedničke donesene odluke upravnih odbora javnih preduzeća za “Vodno područje slivova Jadranskog mora” Mostar i za “Vodno područje slivova rijeke Save” Sarajevo. Ovom se izmjenom utvrđuje da će obveznici naknade za iskorištavanje voda ovu naknadu plaćati u visini od 50 posto od punog iznosa naknade za iskorištavanje voda do uspostavljanja ekonomske cijene vode isporučene potrošačima. OVLAŠTENJE ZA POTPISIVANJE SPORAZUMA Vlada je dala saglasnost federalnom ministru razvoja, poduzetništva i obrta Mladenu Čabrilu da, u ime Federacije BiH, potpiše Sporazum o prihvatanju projekta “Podsticanje privatnog sektora u Bosni i Hercegovini” kroz stimuliranje privrede i zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, a koji se konkretno odnosi na četvrtu fazu projekta podsticanja malih i srednjih preduzeća u sjevernom dijelu BiH. Implementacija ovog projekta, koji sufinansira Švicarska sa 2,32 miliona švicarskih franaka, treba da se završi do kraja 2007.godine. U ime Švicarske Sporazum je potpisao ambasador ove zemlje u BiH Urs Breitera, a u ime BiH ministar za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose Dragan Doko. NOVA CIJENA PRIRODNOG PLINA Federalna vlada donijela je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, Odluku o davanju suglasnosti na cijene prirodnog plina. Prema ovoj odluci, cijena plina prema distributivnim kompanijama od 1. januara/siječnja do 30. aprila/travnja ove godine iznosi 475 KM za 1.000 standardnih kubičnih metara. Od 1. maja/svibnja važit će ekonomska cijena za sve distributere. Ova subvencionirana cijena se ne odnosi na komercijalna poduzeća, koja sklapaju zasebne ugovore s “BH gasom”. Na ovaj način prestaje važenje Odluke iz 2002. godine kojom je bila utvrđena cijena od 350 KM/1.000 Sm3. USVOJENI OVOGODIŠNJI I NAREDNI ČETVEROGODIŠNJI Na prijedlog Federalnog zavoda za statistiku Vlada je, na današnjoj sjednici, razmatrala i usvojila Plan rada provođenja statističkih istraživanja od interesa za Federaciju BiH u ovoj godini kojim je utvrđen sadržaj istraživanja, periodika sprovođenja istraživanja, obaveze izvještajnih jedinica za svako statističko istraživanje i rokovi za prve rezultate obrade statističkih podataka. Predviđeno je da se u ovoj godini izvrši 189 istraživanja, koja će se finansirati iz Budžeta FBiH. Na istim osnovama sačinjen je Program statističkih istraživanja od interesa za Federaciju BiH, koji je danas dobio podršku Federalne vlade a obuhvata 216 statističkih istraživanja u periodu od 2006.do 2009. godine. U prvoj godini njegove realizacije planira se učešće u izradi dokumenta “Sistematski pristup BiH statistike za praćenje kvaliteta statističkih aktivnosti” u saradnji sa Agencijom za statistiku BiH, kao i unapređivanje i razvoj statističkog sistema u saradnji sa drugim srodnim institucijama, te izrada dokumenata neophodnih za uspostavljanje tog sistema. Značajno je napomenuti da su planirane aktivnosti koje se odnose na primjenu EU klasifikacija koje predstavljaju važan segment statističke infrastrukture, među kojima će biti primijenjene EU klasifikacije ekonomskih aktivnosti i uspostavljen Poslovni registar za statističke namjene u skladu sa EU preporukama. SAGLASNOST NA PLAN I PROGRAM JP DIREKCIJE CESTA FBiH Na današnjoj sjednici Vlada FBiH je dala saglasnost na Odluku Nadzornog odbora JP Direkcija cesta FBiH o usvajanju Plana i Programa ove direkcije za ovu godinu. Planirani prihodi od 60,06 miliona KM veći su za 6,4 posto u odnosu na rebalansirani plan iz prošle godine u čemu najvećim dijelom (88, 58 posto) učestvuju sredstva od naknade. Posebnu poziciju na prihodovnoj strani čine odloženi prihodi iz prošle godine u iznosu od 8,8 miliona do čega je došlo zbog sporije realizacije ili zastoja u realizaciji predviđenih projekata. Prioritet na rashodovnoj strani (43,27 miliona KM) predstavlja redovno (18,37 miliona KM) i zimsko održavanje cesta (13,8 miliona KM), te projekti koje sufinansiraju međunarodne organizacije. Tako su planirane rekosnstrukcije ceste Ustikolina-Goražde-međuentitetska linija i oštećenog mosta ptreko rijeke Ljubine iz već odobrenih sredstava Svjetske banke, kao i izgradnja dionica Donji Vakuf-Turbe-Travnik i Maglaj-Žepče-Zenica koji bi se, po odobrenju Svjetske banke finansirali iz neutrošenih kreditnih sredstava. GLAVNI PLAN OPERATIVNIH MJERA ODBRANE OD POPLAVA ZA 2006. GODINU Vlada je donijela Glavni plan operativnih mjera odbrane od poplava u 2006. godini koji je pripremilo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva na bazi podataka nadležnih javnih preduzeća za vodna područja. Svrha plana je uspostava organizacione strukture i obavljanje priprema za poduzimanje aktivnosti za vrijeme opasnosti od velikih voda za područja uz rijeke Savu, Neretvu i njihove pritoke koje se nalaze u zoni pod neposrednom zaštitom objekata sistema odbrane od poplava u vlasnišvu Federacije BiH. Planom je dio vodnog područja sliva Save podijeljen na poplavna područja Odžačke i Srednje Posavine, a dio vodnog područja slivova Jadranskog mora na poplavna područja Čapljina i Hutovo blato, Mostarsko blato-Jasenica, rijeke Mlada i Viroštica i Imotsko-Bekijsko polje. Operativne planove na tim područjima donose kantoni. Za provođenje Glavnog plana sredstva će se osigurati kroz finansijske planove javnih preduzeća za vodna područja u 2006. godini, a za kantonalne planove iz budžeta kantona i javnih preduzeća za vodna područja. NEPRIHVATLJIV NACRT ZAKONA ZASTUPNIKA NIJAZA SKENDERAGIĆA Vlada FBiH je danas, nakon razmatranja, neprihvatljivim ocijenila Nacrt zakona o otpisu obračunatih a neuplaćenih i dospjelih neizmirenih javnih prihoda javnih komunalnih poduzeća, što ga je predložio zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Nijaz Skenderagić. U obrazloženju ovakvog stajališta, Vlada ističe kako bi otpis dugovanja za posljedicu imao iznalaženje novih izvora sredstava kojima bi bilo osigurano plaćanje doprinosa izvanproračunskim fondovima. Ujedno, u parlamentarnoj proceduri već se nalazi Zakon o naplati i djelimičnom otpisu dospjelih, a nenaplaćenih doprinosa za socijalno osiguranje, kojim se propisuju reprogram, popusti i djelimični otpis neplaćenih obveza, a čime su obuhvaćena i poduzeća s većinskim državnim kapitalom. O IMPLEMENTACIJI PRVE FAZE PROJEKTA Vlada je razmatrala i usvojila Izvještaj Međuresorne komisije za implementaciju Projekta vodosnabdijevanja Dubravske visoravni. Ovaj projekat, finansiran kroz Program utroška investicijskih sredstava razvoja utvrđenih Budžetom FBiH za prošlu godinu, implementira se putem Jedinice za implementaciju koju je formirala općina Čapljina. Zadatak Međuresorne komisije koju je, od predstavnika federalnih ministarstava prometa i komunikacija, finansija, poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i prostornog uređenja i okoliša, oformila Vlada FBiH jeste da prati i koordinira rad sa općinom Čapljina u svim fazama implementacije ovog projekta. Budući da ni jedna od pet ponuda prijavljenih na javni natječaj za izvođenje radova na Projektu vodosnabdijevanja Dubravske visoravni nije ocijenjena prihvatljivom, Vlada je na današanjoj sjednici zaključila da treba što prije izvršiti pripreme za raspisivanje novog natječaja. U međuvremenu općina Čapljina je dužna da okonča postupak pribavljanja građevinske dozvole, kako bi po odabiru najpovoljnije ponude, počeli radovi na ovom značajnom poslu. O RADU FEDERALNE UPRAVE I ŠTABA CIVILNE ZAŠTITE U 2005. GODINI Vlada je nakon razmatranja prihvatila izvještaje o radu Federalne uprave civilne zaštite i Federalnog štaba civilne zaštite u 2005. godini. Uprava je, između ostalog, radila na implementaciji faze VII deminiranja i uništavanja neeksplodiranih ubojitih sredstava i stvaranju uvjeta za potpisivanje ugovora za slijedeću, VIII fazu Programa razminiranja. Nastavljene su i aktivnosti na saniranju posljedica osiromašenog uranijuma i na razminiranju lokaliteta TRZ Hadžići gdje je preostalo da se izvši revizija očišćenog prostora od strane Zavoda za zdravstvenu zaštitu Federacije BiH. Od ukupno 4,28 miliona KM odobrenih u Budžetu FBiH za aktivnosti Federalne uprave civilne zaštite u prošloj godini, potrošeno je nešto više od tri miliona KM ili 72 posto . Od toga je 1,5 milion KM izdvojen za saniranje posljedica elementarnih nepogoda. U Izvještaju o radu Federalnog štaba civilne zaštite, kao stručno operativnog tijela Federacije BiH za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, ističe se da je ovo tijelo blagovremeno interveniralo i iniciralo neophodne aktivnosti u svim urgentnim situacijama, kao što su obilje sniježnih padavina i saniranje posljedica poplava u općinama Tuzla, Srebrenik, Travnik, Zenica, Zavidovići, Maglaj, Kakanj, Kladanj i Doboj-Jug. USVOJEN PROGRAM JAVNIH INVESTICIJA ZA RAZDOBLJE 2006.-2008. GODINA Federalna vlada usvojila je, današnjim Zaključcima, Program javnih investicija za razdoblje 2006-2008. godina. Riječ je o dokumentu koji će biti dostavljen i Ministarstvu za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH u cilju izrade Programa javnih investicija za isto razdoblje na razini Bosne i Hercegovine, što će predstavljati polazište za provedbu Razvojne strategije Bosne i Hercegovine - PRSP. Vlada FFBiH, Federalno ministarstvo financija i resoma federalna i kantonalna ministarstva dužna su koristiti Program javnih investicija za razdoblje 2006-2008.godina kao temelj za mobiliziranje vanjske pomoći (donacija i kredita) u pregovorima s inozemnim kreditorima i donatorima. Resorna ministarstva dužna su, također, do 31.svibnja 2006. godine Federalnom ministarstvu financija dostaviti informaciju o uspostavi organizacijskih jedinica sukladno Uredbi o uspostavi koordinacijskog mehanizma za upravljanje i koordinaciju sredstava za razvitak u Federaciji BiH i o stupnju napretka u osposobljavanju kadrova za kreiranje sektorskih strategija, analizu sektorskih politika, planiranje i implementaciju projekata, kako bi Vladi Federacije BiH bila prezentirana cjelovita informacija o ovoj problematici. Federalno ministarstvo financija će jednom u pola godine, na temelju izvješća resornih ministarstava i i kantona, informirati Vladu FBiH o realiziranju Programa. Federalna ministarstva će, sukladno Zaključcima, raspoložive revolving linije i ostala razvojna sredstva prvenstveno usmjeravati na visokoprioritetne projekte uključene u Program. Ukupno predviđena sredstva u Programu javnih investicija u razdoblju 2006-2008. godina iznose 1.334,7 milijuna konvertibilnih maraka, od čega se na domaće izvore odnosi 365,2 milijuna KM (27 posto) a na inozemne izvore 969,5 milijuna KM (73 posto). Od ukupno planiranih sredstava na projekte u implementaciji (tekući projekti) odnosi se 596,1 milijuna KM (44,7 posto), odobrene projekte 216,7 milijuna KM (16,2 posto), projekte u pripremi 48,4 milijuna KM (3,6 posto), visokoprioritetne projekte 438,6 milijuna KM (32,9 posto) i srednjeprioritetne projekte 34,9 milijuna KM (2,6). Projekti kandidirani za novo financiranje u Programu javnih investicija (visoki i srednji prioritet) predstavljaju najveće prioritete federalnih ministarstva, kantona i općina. Sredstva planirana Programom za ove projekte uklapaju se u makrofinancijski okvir izvora inozemnih sredstava utvrđen Srednjoročnim okvirom rashoda u FBiH za razdoblje 2006-2008. godina (360 milijuna KM). U pripremi Programa javnih investicija predložen je raspored novog inozemnog zaduživanja za visokoprioritetne projekte (330 milijuna KM) između kantona i Federacije (70 posto naspram 30 posto) i raspored između deset kantona koji je sačinjen temeljem jedinstvenog kriterija - razvojna sredstva po stanovniku od 101 KM. Prilikom rasporeda novog inozemnog financiranja korišten je i kriterij solidarnosti s manje razvijenim kantonima (Bosanskopodrinjski, Posavski i Kanton 10). Naime, Federacija će preuzeti vraćanje kreditnih zaduženja za odabrane visokoprioritetne kantonalne projekte. U Programu javnih investicija najviše sudjeluje sektor prometa i komunikacija (38 posto), zatim vodoprivrede (19 posto), te energetike i rudarstva (14 posto). Najveći dio kandidiranih projekata obuhvaćenih u Programu javnih investicija je iz oblasti vodosnabdijevanja i otpadnih voda (36 posto) i transportne infrastrukture (27,6 posto). DOPUNA ODLUKE O ODOBRAVANJU PROVEDBE Vlada je Odlukom o dopuni Odluke o odobravanju provedbe Projekta obnove Gimnazije u Mostaru, utvrdila da obavezu vraćanja kredita preuzima FBiH. Na ovaj se način omogućava početak pregovora između Bosne i Hercegovine i Razvojne banke Vijeća Evope o finansiranju Projekta obnove ove škole koji je Vlada FBiH ocijenila kao prioritet u FBiH za jačanje započetog procesa uspostave zajedničke administracije. Za preuzetu obavezu vraćanja kredita Vlada će planirati sredstva u Budžetu kada dospiju obaveze za njegovu otplatu. O PRIVATIZACIJI BANAKA U FBiH Federalno ministarstvo financija pripremilo je, sukladno zaključcima 22. sjednice Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, Informaciju o prodaji dionica državnih poduzeća u Tuzlanskoj banci Tuzla, Investiciono-kreditnoj banci Zenica, UPI banci Sarajevu i Privrednoj banci Sarajevo, te o privatizaciji ovih bankarskih kuća. Privatizacija Tuzlanske banke, nakon što nije uspjela ponuda postojećim dioničarima, jer nije bilo zainteresiranih (u dva navrata je 2000. godine objavljivan Javni poziv za prikupljanje ponuda) izvršena je krajem 2000. godine kada je za najpovoljniju izabrana ponuda skupine fizičkih osoba od 631.000.000 konvertibilnih maraka, što iznosi 40 posto nominalne vrijednosti dionica. Ugovor je potpisan 24. studenog, a uplata izvršena 8. prosinca 2000. godine. I dionice Investiciono-kreditne banke Zenica imale su sličnu sudbinu. Među postojećim dioničarima nije bilo zainteresiranih da odgovore na ponudu, a ni Javni poziv za prikupljanje ponuda nije uspio jer pristigle dvije ponude nisu odgovarale propisanim uvjetima. Tako je na Javnom pozivu ponovljenom 8. rujna 2000. godine najpovoljnijom ocijenjena ponuda skupine fizičkih osoba pod šifrom “Dioničari” u iznosu od 1.276.770 KM, što predstavlja 52,98 posto nominalne vrijednosti dionica. Do kraja 2000. godine potpisan je ugovor i izvršena uplata. Ni postojeći dioničari UPI banke d.d. Sarajevo nisu iskazali interes na predponudu 15. ožujka 1999. godine, a u veljači 2000. godine Javna ponuda državnih dionica je, zbog nedostatka zainteresiranih, proglašena neuspjelom. Nakon Javnog poziva ponovljenog 19. svibnja 2000. godine, državne dionice UPI banke prodane su Sarajevskoj pivari za 40 posto nominalne vrijednosti dionica, odnosno za 226.400 KM. Nakon suglasnosti Federalnog ministarstva financija, ugovor je potpisan 16. lipnja, a uplata izvršena 27. lipnja 2000. godine. Model privatizacije Privredne banke Sarajevo Federalno ministarstvo financija prezentiralo je Zastupničkom domu, kao odgovor na zastupničko pitanje, 23. ožujka 2005. godine. Budući je u ovoj banci 4. studenog 2004. godine uvedena privremena uprava, od tog dana Federalno ministarstvo više nema nadležnosti kada su u pitanju njezin rad i poslovanje. Danas razmatranu Informaciju Vlada FBiH uputit će Federalnom parlamentu. O PROJEKTU APOPSBAL Vlada se upoznala sa Informacijom Federalnog zavoda za geologiju Sarajevo o rezultatima projekta APOPSBAL (Procjena odabranih perzistentnih polutanata u atmosferi i vodnim ekosistemima iz otpadnih materijala stvorenih ratnim djejstvima u područjima bivše Jugoslavije) koji su od septembra 2002. do kraja augusta 2005. godine, pod pokroviteljstvom Evropske komisije, realizirale BiH, Češka, Hrvatska, Srbija i Crna Gora, Slovenija, Grčka i Austrija. U finalnom izvještaju o implementaciji projekta, u kojem je ispred BiH učestvovao Federalni zavod za geologiju, ukazuju se na zagađenost tla, riječnih sedimenata i zraka na pojedinim područjima Federacije BiH. U okviru ovog projekta po prvi put je izvršeno sistematsko istraživanje kontaminacije tla, akvatičkih sedimenata, riba i zraka na perzistentne organske polutante (PCB), što predstavlja veliko kašnjenje u odnosu na druge zemlje. Vlada je ocijenila potrebnim da se nastave radovi ispitivanja sadržaja PCB i na drugim sumnjivim lokalitetima u FBiH, kao i istraživanja na registriranim lokacijama s povišenim sadržajem polikloriranih bifenila (PCBs), na bazi čega bi, ekspertni tim koji bi trebalo formirati na nivou BiH, sačinio poseban projekat. STATUT FEDERALNOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE Vlada je dala saglasnost na Statut Federalnog zavoda za zapošljavanje kojeg je pripremio Upravni odbor ove institucije, nakon što je u predloženi tekst ugradio primjedbe Ureda za zakonodavstvo Vlade FBiH. Ovim dokumentom regulisana je osnovna funkcija Zavoda, a to je da osigura zadovoljavanje potreba u oblasti zapošljavanja i prati kretanja na tržištu rada. Zavod je, takođe, ovlašten za rješavanje prava po osnovu nezaposlenosti i u obavezi je da predlaže mjere, donosi programe za unapređenje zapošljavanja, osigura zakonitost u ostvarivanju prava po osnovu osiguranja nezaposlenih osoba, upravlja sredstvima ostvarenim doprinosom i drugim sredstvima utvrđenim zakonom, objedinjuje evidencije o stanju nezaposlenosti u FBiH i donosi opće akte za provođenje politike zapošljavanja. PODRŠKA SPORAZUMU SA SAD O KORIŠĆENJU NEKRETNINA Vlada je dala pozitivno mišljenje na tekst Sporazuma između Federacije BiH i Sjedinjenih Američkih Država o korištenju nekretnina u bazi Dubrave koji SAD u funkciji uspostave mira koriste još od 1995. godine. Ovaj sporazum, koji se obnavlja svake godine, potpisuje predsjednik Federacije BiH, a stupiće na snagu nakon ratificiranja od strane Parlamenta FBiH. ZAHTJEV DOMU NARODA PARLAMENTA FBiH S današnje sjednice Vlada FBiH uputila je Domu naroda Parlamenta FBiH zahtjev da Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća donese po žurnom postuku. Ovaj parlamentarni dom je 7. ožujka 2006. godine odlučio o predloženom zakonu raspravljati u redovitoj proceduri. Jedan od razloga zbog kojih Vlada traži žurnu proceduru jeste i činjenica što je, nakon prestanka važenja Zakona o obrani FBiH, veliki broj pitanja iz oblasti zaštite i spašavanja ostao nereguliran. KADROVSKA PITANJA Vlada FBiH donijela je Odluku o davanju ovlaštenja za potpis amandmana na Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja. Ovlaštenja za potpis data su članovima Subregionalne konsultativne komisije iz FBiH, brigadirima Džemalu Najetoviću i Antunu Ivanu Širiću. Na današnjoj sjednici Vlada FBiH imenovala je federalnog ministra energije, industrije i rudarstva Vahida Heću članom Ekonomskog socijalnog vijeća. Ovo mjesto ostalo je upražnjeno nakon ostavke prethodnog federalnog ministra Izeta Žigića. Vlada je razmatrala i odbila prijedlog Neovisnog odbora za selekciju i nadzor Predstavničkog doma Parlamenta FBiH da se za zamjenika direktora Uprave policije MUP-a FBiH imenuje Samir Džebo (sada na dužnosti policijskog komesara u Ministarstvu unutrašnjih poslova Bosanskopodrinjskog kantona), uz zahtjev da Neovisni odbor utvrdi novi prijedlog. Vlada je ocijenila neprihvatljivim prigovore Kaseme Ćatović i Marinka Bošnjaka na Odluku o imenovanju članova Upravnog odbora Agencije za privatizaciju FBiH, o čemu će pismeno obavijestiti ombudsmene Federacije BiH. * * * Sjednica Vlade FBiH završena je u 14.15 sati.
|